Jelsa

Kameni mostić preko potoka kojim su u more otjecale bujice što su u jelšansku dolinu dotjecale s okolnih brda dijeli mjesto na Velu i Malu bandu. Mala banda bila je “ribarskiji” dio Jelse, iako je ondje smještena kuća obitelji Duboković, s nekad vrijednom bibliotekom i obiteljskim arhivom. U Veloj bandi su sačuvane najstarije građanske kuće, ondje je na uzvisini ponad Pjace glavna crkva, iznad koje se na brežuljku Banski dolac uzdiže pretežno težački dio Jelse sa starim kućama i slikovitim “dvorima”, danas uređenima u restorane i kušaonice vina.

U Jelsi je, u danas nepostojećoj kamenoj ribarskoj kućici uz lukobran Pumpurela, 1964. godine otvorena „Amfora“, prvi disko-klub na otoku, u Hrvatskoj, a i u tadašnjoj državi Jugoslaviji. Opatija će morati čekati do 1967. da zapleše u „Disco clubu 57“, a Splićani će se od 1969. hipnotizirati simultanom vrtnjom dvaju gramofona u „Arkadi“ i „Semaforu“. Legendarni zagrebački „Saloon“ svoja kaubojska vrata zanjihat će tek 1970. Jelsa će dotad već imati „Stari mlin“ i „Bukaru – disko-klub Pitve“…

Manja od Hvara i Staroga Grada, Jelsa je površinom najveća hvarska općina, a najveće joj je bogatstvo prsten koji čini niz sela bogate poljoprivredne tradicije. Sveukupno Općini Jelsa pripada 12 naselja.

Dok šetate Jelsom svakako nemojte zaobići Trg križonoše koji se nalazi u samom srcu našeg malog mjesta točno ispred glavne župske crkve Uznesenja Marijina. Trg koji spominjemo nije običan trg već je ponos i dika svih mještana te je od iznimne važnosti za svakog križonošu. Svake godine još od 17. st održava se procesija „Za križen” u kojoj sudjeluje spomenuti križonoša zajedno s članovima bratovštine. U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak kreće u procesiju noseći križ kroz šest različitih mjesta na otoku.

Devedesetih godina 19. stoljeća Jelsa je bila na vrhuncu svog gospodarskog i kulturnog razvitka. Prvo sjedište Općine i Narodne čitaonice bilo je u malenim prostorijama na Pjaci, tako da  je 1894. godine pala odluka o gradnji doma. Zahvaljujući slozi Jelšana i prosperitetu mjesta, članovi Čitaonice ponudili su Općini beskamatni zajam od 9.400 forinti, kako bi Općina sagradila zgradu uz uvjet da zajam bude vraćen kroz 14 godina, a da se prizemne prostorije na 50 godina daju u najam čitaonici.

Osmerokutna crkvica s kraja 17. stoljeća odlikuje se raznolikošću stilskih obilježja. Minijaturna barokizirana crkvica sv. Ivana, smještena na skrivenoj „pjaceti” između visokih kuća, jedan je od najljepših jelšanskih spomenika. Crkvica je bila jedan od dva centra oko kojih će se razviti buduće naselje pa su tu sačuvane najstarije kuće, među kojima i one jelšanskih brodara. Ispred crkvice sv. Ivana ljeti se održavaju kulturne manifestacije: koncerti, predstave, promocije.

U sredini mjesta Jelsa nalazi se Pjaca, koja je nastajala od 16. do početka 20. stoljeća. Na zapadnoj strani trga nalazi se izvor pitke vode Slatina i potočić kojim voda otječe u more. Na sredini trga 1934. godine sagrađena je fontana. Danas je trg prepun kafića i restorana, dućana, slastičarnica i mjesto je okupljanja i domaćih i turista. Ako dogovarate susret obavezno je to na Pjaci. 

I za najvećih vrućina u parku puše vjetrić pa ćete u njemu pod visokim stablima naći malo odmora od ljetne žege. Podignut 1870. godine na naplavnom području, ovaj je park jedan od najvećih i najljepših u Dalmaciji, a njegovoj ljepoti pridonose golemi borovi i palme, oleandri, lovori i drugo mediteransko bilje. Godine 1923. u parku je postavljen spomenik kapetanu Niki Dubokoviću (1835. – 1912.), djelo Ivana Rendića.

Crkva posvećena Gospi od Zdravlja nalazi se na brdu Račić s pogledom na Jelsu, a datira iz 16. stoljeća. Izvorna crkva sagrađena je 1535. godine na mjestu srednjovjekovne kapelice i služila je kao zavjetna crkva za pomorce. Trenutni izgled crkve općenito datira iz 19. stoljeća, a glavni radovi na obnovi završeni su 2013. godine, uključujući uređenje okolice i sadnju padina koje vode do crkve s maslinama.

Slikar Juraj Dobrović donirao je rodnoj Jelsi obiteljsku kuću sa zbirkom svojih slika. U njoj je smješten i Muzej Općine Jelsa. Juraj Dobrović sudionik je međunarodnog avangardnog pokreta Nove tendencije. Izlagao je na Venecijanskom bijenalu 1972. godine i na bijenalu u São Paolu 1973. godine. Djela mu se nalaze u domaćim i poznatim europskim i svjetskim muzejima i privatnim zbirkama. Živi i radi u Zagrebu.

U vrijeme buđenja nacionalne svijesti tijekom narodnog preporoda u Jelsi je 1868. godine otvorena prva hrvatska čitaonica na dalmatinskim otocima. Čitaonica je u Općinski dom useljena 1. veljače 1896. godine, a istodobno je proslavljena 25. godišnjica njezina postojanja. Bitno je napomenuti da je čitaonica 12. ožujka 1878. godine stekla pravo postavljanja hrvatske trobojnice. Primala je niz dnevnih novina i postala je središte političkih zbivanja u Jelsi. Općinska uprava je pravo postavljanja trobojnice stekla dosta kasnije pa je tek 1907.

Sredinom i u drugoj polovici 19. stoljeća jelšanski su brodovi plovili po Sredozemlju, Crnom moru, prelazili su Atlantik, zalazili na Pacifik. Mada malena bila je to ipak „svjetska trgovačka flota”. Iako značajno manja, Jelsa je imala brodova neznatno manje od Splita i gotovo jednake tonaže te jednak broj mornara. Jelsa sredinom 19. stoljeća doživljava procvat, gradi se luka i isušuje se malarična močvarna obala. U vrijeme zlatnog doba hvarskih jedrenjaka brojne obitelji posjeduju brodove duge plovidbe u Jelsi, ali dakako najjači udio u pomorskim aktivnostima 19.