Povijesna utvrda Galešnik
Južno od Jelse na platou „gorske kose” smjestile su se dvije utvrde: ilirsko-grčka tvrđava Tor iz 4. st. pr. Krista i kasno antička utvrda Galešnik.
Grad Galešnik smješten na 210 m nadmorske visine širok je dvadesetak metara, opasan je zidovima duljine 80 m, visine oko 4 m i debljine 50 – 60 cm. Obzidana površina Galešnika iznosi 1.520 m2. Djelomično je očuvana građevina pravokutna oblika površine oko 40 m2.
Na Gradini se nalazi pravokutna helenistička kula sagrađena od velikih kamenih blokova. Vrh brijega i kulu okružuje gradinski bedem koji je u vrijeme gradnje kule bio prepolovljen po čitavoj dužini od 50 metara, kako bi se načinilo mjesto za temelje kule.
Bedem je potom ozidan velikim neobrađenim kamenim blokovima kako se kula ne bi urušavala. Gradinsko naselje nalazilo se na sjevernim obroncima uzvisine, a brojni površinski nalazi ukazuju na kontinuitet života kroz duži vremenski period.
Prema saznanjima iz arheoloških istraživanja, na gomili istočno od kule, lokalitet je bio u funkciji od kasnog brončanog doba do 3. st. pr. Kr. Tu je pronađena prapovijesna i helenistička keramika, zatim brončane igle, fibule, kao i novac Pharosa (helenističkog Starog Grada) i Isse (Visa) iz 4. i 3. st. pr. Kr.
Postoji pučka priča o dvojici mjesnih gospodara koji su stalno međusobno ratovali. Jedan je bio gospodar Galešnika, a drugi Gradine. Također je zanimljiva bilješka o lovcima na „skriveno blago” koji su uzalud tražili blago na ovim prostorima.
Najbolje očuvan grčki spomenik hrvatskoga Jadrana.
