Senji u stinju
Zaljubljeni smo u Hvar kakav je nekoć bio i u sve ono što su nam naši preci ostavili u nasljeđe. S dnevnim kapsulama koje smo za vas kreirali, a koje nose ime PROŠLO S(A)VRŠENO VRIJEME, namjera nam je dočarati vam iskustvo hvarske prošlosti u hvarskoj sadašnjosti. U našoj namjeri ne prežemo ni od čega. Koristimo senzacije okusa i mirisa, zvukova i boja, ljepote skrovitih prostora, nazočnost nama dragih otočana, očaravajuće prirode, ali i vrlo intimne osobne osjećaje, kao što je osjećaj pripadnosti ovom otoku. Ovo je naša najdraža kapsula, naš najdraži dan, upravo zato jer spaja prošlost i budućnost, jer vjeruje u sutra. Prilika je to da ostavite Hvaru u zalog nešto zaista vrijedno. Stablo koje posadimo zajedno čekati će vas na istom mjestu i onda kada sve ostalo nestane.
SENJI U STINJU
U škrtom otočkom kamenu ostavite znak novoga života, zauvijek. Možemo li život jednog otoka usporediti sa životom jednog čovjeka? Možemo li pravila koja donose duhovno, moralno i materijalno blagostanje te vrijede za kvalitetan i izbalansiran život čovjeka primijeniti i na život otoka; na principe održivosti, uspješnosti i napretka? Gledamo li na otok kao na objekt preko kojega ćemo realizirati svoje želje, ili na otok kao aktivni i djelatni subjekt? Vidimo li otok kao jedinicu života, kao onog koji daje i stvara život unoseći svoje svemirsko, povijesno, kulturno i ekonomsko nasljeđe u onoga koji mu pripada, u čovjeka?
Otok je postojao na Zemlji daleko prije čovjeka, i postojati će i kada čovjeka više ne bude.
Otok će se nepokolebljivo braniti i boriti za svoj život, ustrajati će u svom naumu da nas nadživi, bez obzira na sve naše postupke. Tvrda stijena na kojoj je stvoren odoljela je milijunima godina, ali je istovremeno i baštinila naslijeđenu ljepotu, nježnost, grubost, oporost, toplinu i snagu. Sve stečeno dala je čovjeku na izbor.
Pitamo se jesmo li mi ti koji upravljamo sudbinom i životom otoka, ili je pak otok taj koji nama daje priliku da svoj život živimo usklađeno s njim, uz njega, za njega?
Kako bi usporedili čovjeka i otok razmislimo na čas o onome što smo mi, što nas pokreće, na čemu gradimo svoje uspjehe, što nas veseli, ispunjava, raduje, čemu težimo i na kraju – što smo za to spremni dati. Sagledavajući sve navedeno možemo naći mnoštvo poveznica između života jednog čovjeka i života jednog otoka. Kada jednom osvijestimo sve te poveznice jasno ćemo znati što i kako trebamo poduzeti kako bi otok bio jednako sretan, ispunjen i radostan, uspješan i prepoznat, stvaran i aktivan, živ, kao i mi.
Naša je dužnost raspolagati resursima otoka koje smo dobili na korištenje mudro, s mjerom i pažnjom, vodeći se prije svega principom da resursima upravljamo, da ih ne iskorištavamo. Naša je dužnost raditi na vlastitom prosvjećivanju, učiti i spoznati prostor svog života i rasta, te prenositi naše znanje našim obiteljima, prijateljima, poznanicima, posjetiteljima.
Doživimo otok kao organizam koji živi zajedno s nama, koji raste, razvija se i s kojim mi u interakciji živimo, rastemo i razvijamo se. Osigurajmo tom organizmu održiv život; ne inzistirajmo na neumjerenom rastu već težimo tome da njegov razvoj bude usklađen s njegovim i našim mogućnostima.
…
Kada bi Hvar bio čovjek, bio bi nesumnjivo osoba koja osvaja na prvi pogled i ostavlja dojam koji se ne zaboravlja lako.
Dok njegove crkve, kapelice i kamene uličice ukrašene konopima na kojima se suše lancuni hvarskih gospođa, pričaju o bogatoj kulturnoj baštini i stoljetnoj tradiciji, neizbježna je sudbina svakog hvarskog posjetitelja da upijajući sve te prizore istovremeno kreira jedinstvenu i samo njegovu priču; priču u kojoj se prošlost susreće sa budućnošću.
Svaki trenutak koji provedete sa Hvarom i Hvaranima, sva energija, svi prizori, mirisi i okusi koji vas očekuju postati će dio vaše osobne hvarske priče, priče koju ćete rado pričati drugima i još joj se radije vraćati. Vaša će priča biti sve nježnija svakim novim povratkom na otok, jer tako to kod istinskih ljubavi obično biva.
Uz kulturnu i arheološku baštinu koju mnogi autori ističu kao najvrjedniju i najbogatiju baštinu jadranskih otoka, otok Hvar ima i onaj nedefinirani X faktor. Slatki miris prošeka i brudeta koji se širi iz obližnjih konoba, začinjen mirisom mora i borovih šuma, osvojiti će vaša osjetila i motivirati vas da saznate, iskusite i okusite više. Uz mediteransku kuhinju, najzdraviju na svijetu, čeka vas gastronomski užitak kreiran od svježih namirnica odnjegovanih na hvarskom tlu. Ribu ćete zaliti vrhunskim maslinovim uljem, a sve zajedno “blagosloviti“ vrsnim vinima naših otočana koji će uz lokalne priče, običaje i klapsku pjesmu nahraniti i vašu dušu.
Kada se odmaknete od gradske vreve i prizora sa hvarskih ulica, svojom prirodnom i nenametljivom ljepotom će vas očarati Starogradsko polje pod zaštitom UNESCO-a. Jednako nenametljiva i neodoljivo privlačna su i pitoreskna etnoeko sela pod kišobranom konzervatorske zaštite.
Iz srca otoka se vraćate moru, uvijek se vraćate moru, a tamo vas očekuje nevjerojatan prizor koji krasi preko dvadeset
otoka, otočića i hridi u modrom zagrljaju. Zovu se Pakleni ili, kako bi Hvarani rekli, Paklinski otoci. Ne tako daleko od njih, mjesto Zavalu čuva otok Šćedro, manje razvikan od Paklenih, no ništa manje lijep i prepoznat još davne 1972. godine kada je opravdano proglašen značajnim krajobrazom.
Kako lijepo nije uvijek vidljivo na prvi pogled, oni istraživačkog duha uživati će u Grapčevoj špilji ili špilji u Pokriveniku, koje su ujedno i vrijedna arheološka nalazišta.
Na kraju putovanja, nakon što otok bude dobar prema Vama, a Vi očarani njime, prikladan je trenutak da mu zahvalite i pokažete Vaše plemenite namjere. Stablo koje na Hvaru posadimo zajedno čekati će vas prilikom Vaše sljedeće posjete otoku. Pa čak i ako se nikada više ne vratite, Vaše stablo će i dalje biti tamo gdje ste ga ostavili. Iz godine u godinu čuvati će sve one vrijedne i samo Vama poznate uspomene te biti zauvijek podsjetnik na jednu lijepu ljubavnu vezu, onu između otoka i svakog njegovog čovjeka.
Detaljnije o ponudi, rasporedu programa i rezervaciji možete pročitati na web stranicama www.villashvar.com.
Autor teksta: Zorka Bibić
Autor teasera: Majda Moskatelo
Autori fotografija: Nikola Radovani & Vedran Rafael Janić