PROMO VIDIEO STAROGRADSKOG POLJA

Kulturno povijesna atrakcija, prepoznata 2008. godine od strane UNESCO zajednice, krije veliki dio povijesti otoka Hvara. Najočuvaniji antički katastar na Sredozemlju danas se nalazi u srcu otoka Hvara – u Starogradskom polju.

Povijesna i kulturna važnost Starogradskog polja danas, baš kao i prije 2400. godina, otočnom je stanovništvu ostala nepromijenjena, a isto je u međuvremenu je steklo epitet jednog od najznačajnijeg arheološkog nalazišta u Hrvatskoj. Ovaj otočni kulturni spomenik živo je svjedočanstvo tisućljetnog rada i muke hvarskog težaka, a svojevremeno i hranitelj čitavog otoka i regije Dalmacije. Promatran kroz oči znanstvenika, povjesničara ili vinara, svojom posebnošću i identitetom, očaravajući je i jedinstven. Oči vinara bit će uprte u vinovu lozu odakle kreću počeci vinarstva na otoku Hvaru, a oči povjesničara u netaknutu katastarsku parcelaciju, gdje iz jutarnje magle polju izranjaju obrisi starih Grka koji marljivo i strpljivo slažu hvarski vapnenac uz poljski put. Autohtone otočne mirodije i opojni mirisi koji se šire iz starogradskih parcela mamac su svakom biologu, a mir i spokoj poljskih puteva svakog će sportaša vratiti u antičku stvarnost koja je obilovala svakodnevnom tjelovježbom i vizurama markantnih atleta na ulicama polisa.

Čitajući ovaj tekst zadržite misao u glavi koliko je ljudi tijekom stoljeća boravilo u ovom prostoru, ostavljajući pritom kapljice znoja i rada na zemlji te čuvajući brižno ovaj dijelić raja na zemlji sljedećim generacijama da bi on bio takav kakav je sada, predivan u svojoj jednostavnosti i povezanosti čovjeka sa zemljom. Generacije starih Grka, Rimljana, Ilira te naposljetku Slavena tu su se izmjenjivale. Svi oni su iz istih razloga, gotovo identično, baštinili istu zemlju i kulturu te prenosili s koljena na koljeno samoodrživost zajednice kroz uzgoj autohtonih kultura i sorti koje i danas rastu u prostoru kao jedini svjedoci neprekinutog otočnog povijesnog vremeplova.

Šetnja Starogradskim poljem svojevrsni je povratak u prošlost pa zaputimo se polaganim korakom….

Geografski smještaj

Starogradsko polje smjestilo se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na mjestu gdje je otok najširi (10 km) otoka Hvara. Najveće i najplodnije krško polje hrvatskih otoka (1376 ha) smjestilo se u središnjem dijelu zapadnog dijela otoka, omeđeno naseljem Stari Grad na zapadu te šarmantnim naseljima Vrboska i Jelsa, na istoku. Prosječna dužina polja iznosi oko 6, a širina oko 2 kilometra. S južne strane polja smjestila su se pitoreskna hvarska sela Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol, na sjeverozapadu, pomalo usamljeno, stoji naselje Rudina, dok sjeverni rubovi polja dopiru do morske obale, odakle puca pogled na susjedni otok Brač.

Krenite s nama u nezaboravnu avanturu ovim prekrasnim lokalitetom i udahnite miris otočne antike.

Početak: Nastanak polja

U davnoj prošlosti, unatrag 24. stoljeća, grčki kolonisti odlučiše sagraditi temelje svog novog doma u plodnoj otočnoj ravnici tzv. „Hora Faru“ (grčki naziv za Starogradsko polje). 

Za početni izgled Starogradskog polja, koji je sačuvan još do danas, zaslužni su upravo stari Grci. Odabravši ishodišnu točku nastaje jedinstven geometrijski antički sustav podjele zemlje na pravokutne parcele tzv. „omfalos“. Parcele uzduž i poprijeko presijecaju glavni putovi, a granice im omeđuju suhozidi. Na tako podijeljenim parcelama Grci su iskoristili i valorizirali puni potencijal ove plodonosne zemlje. Utemeljena je era suvremene antičke poljoprivrede, a osim vinove loze i maslina sadilo se čak i žito, dok su rubovi sa škrtijom zemljom bili predviđeni za sadnju slatkih smokava.

Prvi spomen Starogradskog polja zabilježen je 1331. godine u Hvarskom statutu, u kojem se detaljno opisuju granice polja, stari putovi i zidovi.

Krajolik koji se oblikovao tisućljećima, u srednjem vijeku mijenja svoj naziv u „Campus Sancti Stephani“ (polje Sv. Stjepana). Parcele se pritom dodatno usitnjavaju, a posjedi postaju manji. Novi vlasnici vinograda sada su slavenskog podrijetla o čemu svjedoči Hvarski statut. Tada se u samom polju i njegovoj okolici grade brojne manje crkve i kapelice, a to je vrijeme nastanka i razvitka velikih procesija vezanih za misterij Velikog petka i Kristova uskrsnuća koje su se u naseljima oko polja zadržale sve do danas, među kojima je najznačajnija procesija „Za križen“.

Arheološka nalazišta

Veliki broj arheoloških nalazišta, njih čak 120, svrstava Starogradsko polje u jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.

Donosimo Vam 6 PREKRASNIH LOKALITETA KOJE ČUVA STAROGRADSKO POLJE, a koje možete posjetiti u bilo koje doba dana:

•            Maslinovik, starogrčka obrambena kula, smjestila se na sjevernom dijelu  Starogradskog polja, a danas se njezini skromni ostatci nalaze se na vrhu brežuljka (67 m.n.v.), sjeverno od športskog aerodroma u Starogradskom polju.

Kula je veličinom i oblikom slična kuli Tor iznad Jelse, a od kule se sačuvalo samo par redova kamenih blokova. Prilikom arheoloških istraživanja nađena je keramika koja  datira iz 4. st. pr. Kr. Kula Maslinovik vjerojatno je služila kao komunikacijska veza između Tora i Pharosa, a u to su doba ovakvi objekti imali iznimnu fortifikacijsku i geostratešku važnost. Obrambena kula imala je vojnu posadu te izviđačku namjenu,  pri čemu su dimnim signalima obavještavali ljude na nadolazeću opasnost.

• „Ager Pharensis“ kako su polje zvali Rimljani polako počinje mijenjati svoj prvobitni izgled. Parcele su sada bile u vlasništvu bogatijih veleposjednika, a o tome da Rimljani znaju uživati svjedoče ostatci „villa rustica“ koje su upotpunjavale bogata imanja. Ostatke jedne od „villa rustica“ imate priliku istražiti sjeverno od malog mjesta Dol na lokalitetu – Kupinovik, koje je pogađate ime dobilo po mnogobrojnim grmovima kupine koja tu raste. Kupinovik je rimska villa rustica (ladanjsko-gospodarsko imanje) čija se izgradnja datira na s kraja 1. st. prije Krista ili početka 1. st. poslije Krista kod Dola na otoku Hvaru, Hrvatska. Kompleks ima oblik pravokutnika koji je okružen zidanim kamenim gomilama. Arheološkim iskopavanjima na ovom lokalitetu su otkriveni dijelovi dva tijeska za masline, mlina, bazeni za vodu ili ulje te temelji raznih prostorija. Nađene su i kockice mozaika crne i bijele boje te novčići rimskih careva Domicijana, Trajana i Marka Aurelija.

•            Istočnije, u blizini mjesta Vrboska nailazimo na još jedan povijesni dragulj gdje je nekada blistala starorimska „villa rustica“ povijesni lokalitet – Mirje.

•            Sljedeća stanica je Dračevica koja se sasvim nenametljivo ugnijezdila uz sjeverni rub polja, a krije takozvanu lokvu – površinski izvor vode koji presuši samo za vrijeme iznimno visokih temperatura.

•            „Omfalos“ – ishodišna točka mjerenja (omfalos – pupak, grč. ομφαλός), pozicija je s koje se najbolje vidio  čitav prostor Starogradskog polja. Uz pomoć grome je na glavnoj osi sjever-jug označen svaki stadij (180 m), a na osi istok-zapad svakih pet stadija (900 m). Preciznim mjerenjima se utvrdilo da je podjela zemlje u Starogradskom polju napravljena upravo ovom metodom, a točka gdje su se te dvije osi križale bila je polazna točka mjerenja – omfalos.

•            Pravo iznenađenje na vašem putu je nesvakidašnji botanički vrt kojeg možete pronaći sjeverno od ceste Dol – Vrbanj na predjelu zvanom Katovnica po kojem je dobio ime. Vrtom se širi opojni miris veličanstvene lavande, kadulje i aromatičnog ružmarina. Biljke u ovom botaničkom vrtu uzgojio je starogradski osnovnoškolski učitelj Matko Roić. U ovom botaničkom vrtu mogu se pronaći autohtone sredozemne biljke, iz tradicijskog uzgoja (poput lavanda i masline) te samonikle biljke poput brnistre, buhača, kadulje, kozokrvine, majčine dušice, matičnjaka, mirte, pistacija, planike, ružmarina, vriska i dr. Imena biljaka napisana su na kamenim pločama na standardnom hrvatskom, zatim na mjesnom čakavskom narječju hrvatskog jezika te na latinskom jeziku. Ostali dio botaničkog vrta čini model otoka Hvara s posvetom (stihovi Cviteta Škarpe), Faroske hore, obnovljeni trim, zbirke hvarskih stijena i tala i mala meteorološka postaja.

U novijoj povijesti Starogradsko polje se donekle mijenjalo i prilagođavalo potrebama novih stanovnika. Uz stoljetne nasade maslina može se pronaći i pokoji rogač ili mirisno polje lavande. Laganom šetnjom naići ćete na interesantne  male kamene kućice “trime“ koji su služili za zaklon od nevremena, prilikom rada u polju.

UNESCO LOKALITET KOJI ČUVA UNESCO GRADNJU

Godine 2018.g. UNESCO je na svoju listu baštine dodao i suhozidnu gradnju. Ovo umijeće slaganja kamena na kamen, bez ikakvih drugih materijala, zahtjeva posebnu tehniku i znanje. Ove strukture koje su u savršenom skladu s okolinom, svjedoče o metodama i praksama koje ljudi koriste od prapovijesti do danas kako bi organizirali svoj životni i radni prostor optimiziranjem lokalnih prirodnih i ljudskih resursa. Najznačajniji hvarski suhozidi su do danas sačuvani u Starogradskom polju koje su podigli grčki kolonisti potkraj 4. st. pr. n. e.

UNESCO LOKALITET KROZ KOJI PROLAZI UNESCO NEMATERIJALNA BAŠTINA

U srednjem vijeku okolna sela Pitve, Vrisnik, Dol, Vrbanj i Svirče već su bila formirana te su bila orijentirana na južnu stranu Starogradskog polja. Tijekom 14. stoljeća započela je gradnja komunalnih puteva te se u samom polju i njegovoj okolici grade brojne manje crkve i kapelice. Ovo je vrijeme nastanka i razvitka brojnih procesija na otoku Hvaru, tijekom Velikog četvrtka i Velikog petka, od kojih je najznačajnija (i prepoznata 2009. g. od UNESCO zajednice) procesija „Za križen“. Ova procesija veliki dio svog puta, prolazi upravo kroz Starogradsko polje.

Značaj Starogradskog polja nije samo u pukom zbroju grčke parcelizacije, svih villa rustica te kasnoantičkih i starohrvatskih crkvica u njemu, već u površini prostora koji predstavlja živi kulturno – povijesni i prirodni rezervat koji se nije bitno promijenio od antike do danas,  a koji i u (daljoj) budućnosti može ostati u istoj funkciji i obliku. Starogradsko polje je najvažniji kulturno-povijesni spomenik otoka Hvara, te je stoga kao kulturni krajolik upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. 

Izuzetna vrijednost Starogradskog polja prepoznata je u slijedećem:

•            Sistem podjele zemljišta Starogradskog polja na parcele, koji datira iz 4.st. pr.Kr., svjedoči o širenju grčkog geometrijskog modela podjele poljoprivrednog zemljišta u mediteranskom krugu.

•            Starogradsko polje je u kontinuiranoj upotrebi kao poljoprivredno područje i zasađeno je istim kulturama već 2400 godina što svjedoči o kontinuitetu i trajnosti funkcije kroz stoljeća. 

•            Poljoprivredno područje Starog Grada primjer je vrlo starog tradicijskog krajolika koji je danas ugrožen modernim ekonomskim razvojem, posebno zbog depopulacije sela i napuštanja tradicijskog načina obrade zemljišta.

Bilo pješice ili biciklom imajte na umu da prolazite lokalitetom od iznimne važnosti što je potvrdila i eminentna UNESCO zajednica i koja se pobrinula da Starogradsko polje bude uvršteno na listu svjetske kulturne baštine. Ovaj mali vodič služi Vam da samostalno razgledate ovaj jedinstveni UNESCO-ov spomenik materijalne baštine.

Za stručno vođenje i razgled Starogradskog polja obratite se Agenciji za upravljanje Starogradskim poljem.