Župna crkva sv. Ivana Krstitelja, Poljica
Uloga Crkve u povijesti Poljica seže u daleku prošlost i odražava žestoku neovisnost duha stanovništva, kao i vitalni doprinos seoskih obitelji svojoj župi. Izvorno ovisni o župi Zastražišće, koja je osnovana 1605. godine, Poljica su se napokon dobila vlastitu župu 1924. godine.
Priča o župnoj crkvi
Prvi pisani zapis o poljičkoj župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja datira iz 1579. godine, tijekom Papinske vizitacije Agostina Valiera. Izvorna crkva bila je mala i s godinama je pretrpjela štetu od vlage i zapuštenosti. U potpunosti je obnovljen i proširen na dvostruko veću izvornu veličinu 1940. godine, a od tada se održava i obnavlja u čestim intervalima.
Zvonik na sjevernoj strani pročelja seljaci su podigli 1926. godine, a dva zvona izlila je splitska firma Cukrov. Veće je zvono bilo posvećeno svetom Ivanu Krstitelju, manje Gospe od Ružarija. Poljički zvonik dovršen je svojim četverostranim krovom 1966. godine, a do postavljanja zastražiškog zvonika 1980. godine bio je jedini primjerak te vrste u regiji Plame.
Glavni oltar od mramora i kamena s rezbarijom Jaganjca Božjeg vjerojatno je postavljen oko 1910. godine, zamjenjujući stari drveni oltar. To je možda bilo djelo Andrije Bertapellea (1834. – 1917.), albista iz Vrboske koji je došao živjeti u Poljica. Drveni kip sv. Ivana Krstitelja u niši iznad oltara datira iz 1939. godine. Na sjevernoj strani crkve nalazi se udubljenje u kojem se nalazi drveni polikromni kip Gospe od Ružarija, koji je izradio drvorezbar Giuseppe Runggaldier, obrtnik iz crkva Sant’Udalrico u Val Gardeni, područje u Južnom Tirolu poznato po izvrsnoj kvaliteti duboreza. Kip je posvećen 1911. godine.
Na južnoj strani prolaza nalazi se kip Presvetog Srca Isusova iz 1938. godine u niši naručenoj u Milni 1956. Iste godine postavljen je zbor. Kip sv. Ivana Krstitelja uz krstionicu vjerojatno datira iz 19. stoljeća. Sa stražnje strane crkve nalazi se raspelo zvano ‘Mašurićev križ’ koje stoji u okviru stvorenom od obnovljenih sačuvanih dijelova starog drvenog oltara, a koji je vjerojatno klesao jelsanski drvorezbar Vinko Palaversić početkom 20. stoljeća. Mala sakristija s južne strane crkve sadrži kalež iz 16. stoljeća u svom inače skromnom inventaru. Tu je i lijepi tirolski kip Uskrsnuća koji se nekada nosio u tradicionalnim povorkama.
Poljičke kapelice i svetišta
Nekoliko vjerskih svetišta oko sela svjedoče o vjeri seljana. Kameni križ u blizini školske zgrade podignut je ili prije 1900. godine, kao simbol izjave seljana o duhovnoj neovisnosti od Zastražišća. Ostale sakralne značajke uključuju kapelu sv. Dominika (oko 1939.), svetište sv. Roka, kapelu sv. Antuna i svetište Gospe Fatimske (1963.) u dvorištu privatne kuće.