Župna crkva sv. Duha u Vrbanju na Hvaru nalazi se na raskrižju puteva koji iz Vrbanja vode u Dol, Svirče i Vrbosku. Zaštićena kao kulturno dobro.Već u 15. st. na ovom mjestu postoji crkva posvećena sv. Duhu. Današnja crkva je posvećena 1793.Crkva je velika, no jednostavna, trobrodna građevina s četvrtastom apsidom. Pročelje je raščlanjeno s tri portala te s pet visokih i uskih prozora. Brodove dijele četvrtasti pilastri i lukovi. Brodovi su svođeni i to glavni brod slomljenim svodom, a bočni brodovi križnim. Od crkve je odvojen zvonik sagrađen 1900. godine.Oltari crkve su od mramora i potječu iz 18. st. Na glavnom oltaru se nalazi slika Silazak sv. Duha, djelo Baldassarea d Anne, koja se nekad nalazila u dominikanskoj crkvi u Hvaru. U crkvi se nalaze i slika Bogorodice iz 17./18. st., slika Gospe od Milosrđa na oltaru sv. Nikole, donesena iz samostana na otočiću Šćedru, te procesijski svijećnjaci iz 18. st.

Župna crkva Sv. Marije Magdalene u Svirčima, nalazi se na temeljima crkve sv. Ilije (koju spominje Hvarski statut iz 1331), koja se spominje prilikom Valierove vizitacije 1579.g. No nekoliko godina kasnije nakon Cedulinove posjete 1586.g. spominje se crkva sv. Marije Magdalene s kapelom sv. Ilije.Župa Svirče osniva se 1690. godine.Gradnja crkve završava s godinom 1777.g. o čemu svjedoči natpis nad portalom. Zbog povećanog broja stanovnika, crkva se početkom 20. st. nadograđuje i proširuje.Današnja župna crkva je građevina s plitkom i četvrtastom apsidom, te dograđenom sakristijom, te je jedinstvenog oblika kao niti jedna druga na otoku Hvaru. Samostojeći zvonik nalazi se južno od glavnog ulaza. Na glavnom pročelju je barokni portal profiliranih dovratnika s dijamantnim ukrasom u dnu. Nadvratnik barokne profilacije ima obli jastučić i otvoreni lučni zabat.od prethodne crkve sačuvan je glavni oltar s kraja 18. st. i oltar Gospe Karmelske s Gospinim kipom u niši.Blagdan Sv. Magdalene, Svirče slavi svake godine na dan 22. srpnja.Crkva se nalazi u Registru zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Župna crkva sv. Antuna Opata nalazi se na uzvisini, na sjevernoj strani mjesta Vrisnik s prekrasnim pogledom na okolna mjesta i more.Župna crkva sv. Opat Antonije sagrađena je 1410. g., nešto malo kasnije Vrisnik je postao samostalna župa (1430.g.). Današnji oblik crkva sv. Opat Antuna duguje preinacima iz 17. st. Tadašnje dvojne crkve sv. Antun Opat i sv. Katarina, preuređuju se, ruše im se svodovi i građevina se zasvođuje jedinstvenim prelomljenim svodom s pojasnicama.Prilaz Župnoj crkvi lijepo je popločan kamenim oblutcima uz koji se nalaze predivni drvoredi čempresa, a odmah prije njih 1857. g. sagrađena je Crkvica sv. Roka, koju je dao sagraditi parun Ivan Grgičević na temelju zavjeta Vrisničana u doba kad je otokom harala kolera.

Župna crkva sv. Jakova apostola starijeg u Pitvama se slavi na blagdan 25.srpnja. Sagrađena je na slikovitom brežuljku poviše starih pitava.Prva župna crkva u Pitvama spominje 1452. godine na mjestu gdje je i današnja župna crkva. Pretpostavlja se da se ova godina veže uz izgradnju stare crkve sv. Jakova, koja je po svemu sudeći bila spojena s ranijom crkvicom Svih Svetih, koja je sada bočna kapela.Stara crkva bila je posvećena Svim Svetima, kojima je danas u novoj crkvi posvećen jedan od bočnih oltara.U posjetima veronskog biskupa Augusta Valiera koji dolazi na Hvar kao apostolski vizitator 1579. godine u Pitvama se spominje crkva sv. Jakova , za koju kaže da je posvećena i opremljena s dva oltara, sv. Jakova i oltarom Svih Svetih. Stare crkva je 1877. godine srušena i njenom mjestu je podignuta nova župna crkva sv. Jakova. Crkva je posvećena 1878.

Crkva posvećena Gospi od Zdravlja nalazi se na brdu Račić s pogledom na Jelsu, a datira iz 16. stoljeća. Izvorna crkva sagrađena je 1535. godine na mjestu srednjovjekovne kapelice i služila je kao zavjetna crkva za pomorce. U nju hodočaste vjernici s cijelog otoka. Današnji oblik crkva je dobila u 19. stoljeću, kada se 1863. godine grade zapadna lađa i zvonik. U crkvi se nalaze: oltarna pala koja se pripisuje Palmi Mlađem (1544. – 1628.), dvije drvene skulpture iz 18. stoljeća te vrijedna ikona u renesansnom okviru iz 16. stoljeća. Gospa od zdravlja zaštitnica je Jelse i okolnih mjesta od bolesti, pa se, poštujući višestoljetnu tradiciju, 21. studenoga, na njezin dan, stanovnici središnjeg dijela otoka okupljaju na službi Božjoj.

Župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana spominje se u Hvarskom statutu (1331.) kao Santa Maria di Ielsa, no nije poznato kada je promijenila titulara. Crkva se širi u 15. stoljeću na tri broda. Zbog opasnosti od Turaka 1535. godine dobiva oblik tvrđave, a 1573. godine naknadno je fortificirana. Krajem 19. stoljeća crkva je temeljno obnovljena i dograđen je novi zvonik. Crkva ima četiri kapele: dvije veće iz 17. stoljeća i dvije manje iz 19. stoljeća.U crkvi se čuvaju slika flamanskog slikara Pietra de Costera, koja prikazuje titulare crkve i Djevicu Mariju, te drveni kip Bogorodice donesen u Jelsu 1539. godine iz Čitluka. Kip se slavi na blagdan Velike Gospe, glavnu jelšansku svetkovinu, kada je i dan Općine Jelsa. U crkvi se nalazi i reljefni oltarni triptih iz razdoblja 1636. – 1645., djelo Urbana Bavarca de Surgge.

Zapadno od utvrđene crkve sv. Marije od Milosrđa, nalazi se župna crkva sv. Lovrinac s pet oltara. Crkva je nastala u 15. stoljeću, a bila je preuređena u baroknom stilu u 17. stoljeću.Župna crkva je kroz povijest bila spaljena čak dva puta, međutim, uspjela je sačuvati svoj barokni izgled. Prvi put je spaljena 1512. godine za vrijeme Hvarske bune i ponovo 1571. godine za vrijeme turske invazije. Unutrašnjost crkve skriva neprocjenjiva umjetnička blaga – jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki u Dalmaciji.Glavni oltar ukrašen je ilustracijama usredotočenim na sv. Lovru s Majkom Božjom, dok bočne stranice oltara prikazuju Ivana Krstitelja i Nikolu. Ostatak prikaza prati sv. Lovru kako vodi siromašne pred cara Valerijana i muke sv. Lovre. Prema tradiciji smatra se da je riječ o  radu Tiziana Vecelia, dok suvremena povijest smatra da je riječ o djelu iz 1480-ih, slikara pod imenom Pavlo Cagliari, poznat još i kao Veronese. Strop crkve sadrži slike koje prikazuju Oca, Sina i Marijinu krunidbu, koju okružuju visoki crkveni službenici. Slike su djelo nepoznatog umjetnika iz 18. stoljeća. Bočni oltari i zidovi prikazuju djela vrhunskih umjetnika poput Jacopa de Ponte Bassana, Antonija Sciurija, Stefana Celestija, Giuseppea Albardija, Celestina Medovića, Marka Rašice i drugih.Zbog problema s vlagom u utvrđenoj crkvi, brojne vrijedne umjetnine čuvaju se upravo ovdje, između ostalog i prekrasan barokni križ Tiziana Aspettija koji je izradio Benvenuto Cellina.I upravo je sv. Lovro, ili sv. Lovrinac u hvarskom dijalektu, zaštitnik ovog predivnog gradića. Stanovnici Vrboske svoj dan slave svake godine 10. kolovoza, kada ćete u sredini ljetne sezone moći uživati u plesu, glazbi i veselju ovog nadasve slikovitog mjesta.  

Najimpozantniji arhitektonski dragulj mjesta, jedinstvena u jadranskoj regiji svakako je crkva sv. Marije od Milosrđa. Na južnom proplanku prirodno zaštićene Vrboske mjestom dominira crkva/tvrđava koja je izgrađena početkom druge polovice 15. stoljeća kao gotička jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom.Kako nije bila utvrđena stradala je u napadu Turaka 1571. godine, stoga je u današnjem obliku crkve/tvrđave obnovljena nekoliko godina kasnije. Naime, zabilježen je pisani podatak da su se u njoj mogli skloniti svi mještani i iz nje jurišati u napade 1579. godine. Crkva je proširena i utvrđena 1575. godine poslije turskog napada pod vodstvom turskog vojvode Uluč-Alija 1571. godine, koji je opljačkao i spalio Vrbosku kao i većinu otoka. Iako je kao crkva/tvrđava mlađa od one u Jelsi skoro pola stoljeća, nije doživjela radikalne promjene u arhitekturi te je ostala jedna do sačuvanijih u Dalmaciji.Ovo je najljepša crkva takve vrste u Hrvatskoj i među najljepšima je iz tog razdoblja na području Europe. Crkva je nekada čuvala impresivne umjetnine iz renesanse, koje su sada privremeno smještene u župnu crkvu sv. Lovre. Utvrda Kaštilac iz istog je razdoblja, a služila je kao stražarska postaja. 

Osmerokutna crkvica s kraja 17. stoljeća odlikuje se raznolikošću stilskih obilježja. Minijaturna barokizirana crkvica sv. Ivana, smještena na skrivenoj pjaceti između visokih kuća, jedan je od najljepših jelšanskih spomenika. Crkvica je bila jedan od dva centra oko kojih će se razviti buduće naselje pa su tu sačuvane najstarije kuće, među kojima i one jelšanskih brodara. Tako na nadvratniku kuće Skrivaneli s obiteljskim plemićkim grbom nalazimo 1561. godinu. Do kraja 19. stoljeća traje gradnja kuća oko crkvice i uređenje trga. Trg ispred crkvice sv. Ivana najljepša je pozornica na otvorenom u Jelsi. Ispred crkvice sv. Ivana ljeti se održavaju kulturne manifestacije: koncerti, predstave, promocije.