Pravo iznenađenje na vašem putu je nesvakidašnji botanički vrt kojeg možete pronaći sjeverno od ceste Dol – Vrbanj na predjelu zvanom Katovnica po kojem je dobio ime. Vrtom se širi opojni miris veličanstvene lavande, kadulje i aromatičnog ružmarina. Biljke u ovom botaničkom vrtu uzgojio je starogradski osnovnoškolski učitelj Matko Roić. U ovom botaničkom vrtu mogu se pronaći autohtone sredozemne biljke, iz tradicijskog uzgoja (poput lavanda i masline) te samonikle biljke poput brnistre, buhača, kadulje, kozokrvine, majčine dušice, matičnjaka, mirte, pistacija, planike, ružmarina, vriska i dr. Imena biljaka napisana su na kamenim pločama na standardnom hrvatskom, zatim na mjesnom čakavskom narječju hrvatskog jezika te na latinskom jeziku. Ostali dio botaničkog vrta čini model otoka Hvara s posvetom (stihovi Cviteta Škarpe), Faroske hore, obnovljeni trim, zbirke hvarskih stijena i tala i mala meteorološka postaja.

 „Omfalos“ – ishodišna točka mjerenja (omfalos – pupak, grč. ομφαλός), pozicija je s koje se najbolje vidio  čitav prostor Starogradskog polja. Uz pomoć grome je na glavnoj osi sjever-jug označen svaki stadij (180 m), a na osi istok-zapad svakih pet stadija (900 m). Preciznim mjerenjima se utvrdilo da je podjela zemlje u Starogradskom polju napravljena upravo ovom metodom, a točka gdje su se te dvije osi križale bila je polazna točka mjerenja – omfalos.

U blizini lokve Dračevica pronađeno je neolitsko oruđe i oružje, koje je stoljećima služilo za ispašu stoke. Karakteristična je po tome, da nikada ne presuši iako nije velika, te je prirodni fenomen i stanište brojnih vrsta ptica.

Istočnije, u blizini mjesta Vrboska nailazimo na još jedan povijesni dragulj gdje je nekada blistala starorimska „villa rustica“ povijesni lokalitet – Mirje iz 1 stoljeća poslije Krista. Sa sjeverne strane Mirja, nalazi se najbolje očuvani kasnoantički zid na istočnoj obali Jadrana, u visini od 4,5 metara.

 „Ager Pharensis“ kako su polje zvali Rimljani polako počinje mijenjati svoj prvobitni izgled. Parcele su sada bile u vlasništvu bogatijih veleposjednika, a o tome da Rimljani znaju uživati svjedoče ostatci „villa rustica“ koje su upotpunjavale bogata imanja. Ostatke jedne od „villa rustica“ imate priliku istražiti sjeverno od malog mjesta Dol na lokalitetu – Kupinovik, koje je pogađate ime dobilo po mnogobrojnim grmovima kupine koja tu raste. Kupinovik je rimska villa rustica (ladanjsko-gospodarsko imanje) čija se izgradnja datira na s kraja 1. st. prije Krista ili početka 1. st. poslije Krista kod Dola na otoku Hvaru, Hrvatska. Kompleks ima oblik pravokutnika koji je okružen zidanim kamenim gomilama. Arheološkim iskopavanjima na ovom lokalitetu su otkriveni dijelovi dva tijeska za masline, mlina, bazeni za vodu ili ulje te temelji raznih prostorija. Nađene su i kockice mozaika crne i bijele boje te novčići rimskih careva Domicijana, Trajana i Marka Aurelija.

Maslinovik, starogrčka obrambena kula, smjestila se na sjevernom dijelu Starogradskog polja, a danas se njezini skromni ostatci nalaze se na vrhu brežuljka (67 m.n.v.), sjeverno od športskog aerodroma u Starogradskom polju. Kula je veličinom i oblikom slična kuli Tor iznad Jelse, a od kule se sačuvalo samo par redova kamenih blokova. Prilikom arheoloških istraživanja nađena je keramika koja datira iz 4. st. pr. Kr. Kula Maslinovik vjerojatno je služila kao komunikacijska veza između Tora i Pharosa, a u to su doba ovakvi objekti imali iznimnu fortifikacijsku i geostratešku važnost. Obrambena kula imala je vojnu posadu te izviđačku namjenu,  pri čemu su dimnim signalima obavještavali ljude na nadolazeću opasnost.