Izvanredno otkriće u Ratinoj špilji na otoku Šćedro: Tragovi života stari više od 7000 godina
Otok Šćedro, smješten južno od Hvara, sve više otkriva svoje drevne tajne. Nedavna arheološka istraživanja u Ratinoj špilji donose revolucionarna otkrića – dokaze o životu na otoku iz kasnog neolitika, starije čak 3000 godina nego što se dosad mislilo!
Još 1923. godine arheolog Grga Novak pronašao je prve tragove ljudske aktivnosti u Ratinoj špilji, otkrivši keramičke ulomke iz željeznog doba. No, kada su istraživači tvrtke Kantharos d.o.o., uz podršku udruge Prijatelji otoka Šćedra i Općine Jelsa, započeli nova iskopavanja, došli su do otkrića koja mijenjaju sliku prapovijesnog života na Šćedru.
Tijekom istraživanja na površini od samo 1,5 x 1,5 metara, pronađeno je:
250 ulomaka keramičkih posuda
97 ulomaka životinjskih kostiju
109 ostataka školjki i morskih puževa
4 kremena artefakta
Uzorci ugljena uzeti su za radiokarbonsko datiranje, koje će dodatno potvrditi starost nalaza.
Najveće iznenađenje istraživanja su keramički nalazi, od kojih 67 ulomaka sadržava dijagnostičke elemente tipične za hvarsku kulturu, datiranu u 5. tisućljeće pr. Kr. (5000. – 4300. g. pr. Kr.). Posude su prepoznatljive po polukuglastim zdjelama s prstenastim obodom i urezanim geometrijskim motivima, slično nalazima iz Grapčeve špilje na Hvaru, jednog od najvažnijih neolitičkih nalazišta na Jadranu.
Analiza sirovine korištene za litičke artefakte sugerira da su kamen i kremen dopremani s drugih jadranskih otoka i kopna, pa čak i s prekojadranskih lokacija. Ovo potvrđuje postojanje razvijenih trgovačkih i pomorskih mreža koje su povezivale Hvar, Korčulu, Pelješac i šire područje istočnog Jadrana već u to doba. Šćedro se time potvrđuje kao ključno čvorište prapovijesne komunikacije i trgovine.
Iako su dosadašnja istraživanja obuhvatila samo mali dio špilje, količina i značaj nalaza sugeriraju da je ovo mjesto bilo kontinuirano nastanjeno ili dugoročno korišteno kao sezonsko sklonište i radni prostor.
Sljedeća faza istraživanja planira se proširiti na pristupni plato ispred špilje, koji svojim prirodnim uvjetima predstavlja odličnu lokaciju za dugotrajan boravak prapovijesnih zajednica. Također, moguće je da se u dubljim slojevima nalaze i tragovi kasnijih kultura, poput hvarsko-nakovanske kulture.
Otkrića iz Ratine špilje ne samo da mijenjaju dosadašnje spoznaje o hvarskoj kulturi, već i pružaju dublji uvid u život prapovijesnih zajednica na istočnom Jadranu. Ovaj lokalitet otvara niz novih pitanja o trgovinskim, kulturnim i migracijskim kretanjima u neolitičkom razdoblju.
Što još skriva Ratina špilja? Odgovore će donijeti daljnja istraživanja!
