Otok Hvar baštini jako puno starih recepata koji su se prenosili s koljena na koljeno, preko predaka na naše bake pa na naše roditelje i tako redom. Svi ti recepti osmišljeni su tako da se koriste namirnice koje su bile dostupne i koje su mogli naći u svom vrtu. Većina starih recepata je napisana za suhe kolače jer nije bilo hladnjaka i zamrzivača kao u današnje vrijeme.

Predstavljamo vam listu onih slastica koje su najpopularnije i cijenjene u našoj Općini Jelsa. Pripremljeni s posebnom pažnjom po originalnim recepturama od kojih se neki čuvaju u najvećoj tajnosti. Kao i svaki recept i ovi kolači razlikuju se od domaćice do domaćice. Princip je isti, a sve drugo su nijanse.

Mali gastro zalogaji, bilo da ih uživate uz popodnevnu kavu ili poslije jela, zaintrigirat će vas mirisima i okusima Hvara. Često se kao arome koriste osvježavajuće note limuna ili naranče.

Počastite se zavodljivim užitcima u koje ćete se jednostavno zaljubiti već na prvi zalogaj!

ROŽADA ILI ROŽATA – nema ništa slađe od dobre fete (šnite) ove slastice. Napravljena je od svega pet sastojaka: mlijeko, šećer, jaja, voda i korica limuna. Samo pravi stručnjaci mogu postići optimalan omjer između ohlađene kreme na dnu i karameliziranog šećera. Meka i ukusna, posebno prija rashlađena u vrućim ljetnim mjesecima.

HVARSKI CVITI – stari tradicionalni hvarski kolači koji će oboriti s nogu sve ljubitelje domaćih lokalnih proizvoda. Sastojci koji čine ovaj jedinstveni kolač su: jaja, šećer, brašno, mast, korica naranče i limuna, mlijeko, amonijak te meštra koji daje posebnu završnu notu.

PITOVSKA TORTA – podrijetlom iz mjesta Pitava, ova torta se radi od svega 4 sastojka: jaja, bajami, šećer i korica limuna. Peti sastojak je čokolada, no to ovisi od kuhara do kuhara. Torta je jako ukusna i zasitna iako je napravljena bez brašna. Za sve osobe koji su alergični na gluten ova torta je pravi izbor.

ARANCINI I LIMUNCINI – su slastice spravljene od ušećerene narančine ili limunove korice. Spomenuli smo već značaj agruma limuna i naranče na ovom području, što se savršeno uklapa u priču o arancinima i limuncinima jer se rade od samo 2 sastojka: šećera i korice agruma. Karakteristični zalogajčić za mediteransko područje ima dugi rok trajanja te je zgodan suvenir i uspomena.

BRUŠTULONI MENDULI – su poslastica koja se sprema na području cijele Dalmacije. Običaj je bio poklanjati ih za razne prigode. Ova jednostavna slastica sastoji se od svega 3 namirnice: bajama, šećera i vode. Premda ne sadrži puno namirnica i na prvu izgleda jednostavno za napraviti, lako bi se prevarili. Potrebno je puno iskustva kako bi ova slastica ispala kao na slici.

STAROGROJSKI PAPRENJOCI – naziv potječe iz Starog Grada gdje se prvi put spominju u 16. stoljeću. Ova slastica poznata je kao simbol svakih većih događanja na otoku, a ima i prednost dugog roka trajanja, pa je izvrstan suvenir za ponijeti kući. Namirnice koje se koriste za izradu slastice su: med, maslinovo ulje, prošek, šafran, cimet, soda bikarbona, klinčić, muškatni oraščić, brašno i šećer.

PANDOLETI ILI GALETINE – su stari tradicionalni suhi keksi, dugog roka trajanja. Spravljaju se od jaja, brašna, korice limuna i naranče, a bajami su glavni sastojak. Pandoleti ili galetine močili su se u čaj ili vino, a na Badnjak ili Veli petak u prošek. Zasigurno su posebni ovi keksi s bademima kojima nećete moći odoljeti!

PRŠURATE – Možete li zamisliti Badnjak i Božić bez pršurata? Vjerojatno ne. Na otoku nema pravog Badnjaka i Božića ako nema pršurata, ali pršurate se nisu pekle samo za Božić, već i za sve veće blagdane i svečanosti. Iako su se pekle diljem Mediterana svaka kuća imala je svoj recept koji je imao svoj tajni sastojak, što je pak ovisilo o mjestu življenja i o imućnosti, pa su bile ili jednostavne ili bogatije sastojcima. Tako su se osim brašna, rakije, vode i korice naranče i limuna dodavali i drugi sastojci: jaja, grožđice, kandirano voće i rakija od ruže. 

HRUSTULE ILI KROŠTULE –Kao i za svaku tradicionalnu slasticu pa tako i za hrustule postoji mnogo različitih recepata, a svaka domaćica skriva svoju tajnu, dok svako mjesto ima svoju verziju. Tako se negdje dodaje ocat, bijelo vino ili rakija. Još za vrijeme Mletačke Republike spravljale su se hvarske hrustule koje su se nazivale crostoli. Tijesto se sastoji od: brašna, jaja, masnoće, šećera i rakije. Bitno je naglasiti da se tijesto mora razvući što je tanje moguće, a potom se reže na tanke trake, oblikuje u mašnice, leptiriće ili u kvadrate s jednim ili više proreza. Glavna karakteristika hrustula je da su prhke i pucketaju u ustima.