Gdinj

O Gdinju
Gdinj je udaljen 25 km istočno od Jelse i 24 km zapadno od Sućuraja, na istočnom dijelu otoka Hvara. Točnije na 361 metara nadmorske visine. Poput Zastražišća, sastoji se od nekoliko dijelova, koji se prostiru na sjevernoj i južnoj strani otoka. Dugi Dolac, koji je udaljen 2 km od središta sela i on je najbliži glavnoj cesti. Ostali zaseoci Gdinja su: Nova Crkva (‘Nova crkva’), Stara Crkva (‘Stara crkva’), Banovi Dvori, Vrvolići, Visoka, Talkovići i Bonkovići.

Povijest
Najranije spominjanje Gdinja datira u 14. stoljeća, vjerojatno stvarajući povijest kao malo pastirsko naselje u to vrijeme. U Hvarskom statutu iz 1331. godine spominje se kao područje pod nazivom „Plame“, ime se još uvijek odnosi na istočni dio otoka Hvara, iako njegovo precizno značenje nije u potpunosti jasno. Vjerojatno je to područje bilo naseljeno mnogo prije, u pretpovijesno doba, dijelom i zbog toga što se smatra da ime Gdinj potječe od riječi „bditi“, što znači „bdjeti“, ali većinom zbog toga što se tu nalazi nekoliko prapovijesnih grobnih gomila i grobova (kameni lijesovi ili kosturnice) koji su pronađeni u blizini Gdinja, od strane arheoloških istraživača.

Neki od njih uništeni su kada su otočne ceste asfaltirane 1969. godine, ali jedan dio njih je još uvijek vidljiv i zaštićen. Vrlo veliki nasip, imena Vela Gomila, pronađen je oko 300 m od Gdinja. Bio je visok 6 -7 m, širok 20 m i dugačak 25 m, a iznutra su bila dva groba od kamenih pločica čija su tijela bila orijentirana istok-zapad i položena u ležeći položaj. Na tom su mjestu pronađeni neki keramički ulomci, brončani prsten i dio bodeža. Imati dva groba učinilo je ovaj humak neobičnim jer se u humcima obično nalazi samo jedan grob. Veličina humka i artefakti sugeriraju da je potjecala iz brončanog doba, kada su grobne gomile bile veće, nego u kasnijem željeznom dobu. Ležeći položaj tijela sugerira grčki utjecaj. Nedaleko od Vele Gomile nalazile su se još dvija humka, zvane Paklina i Mušina Duža, koji su bile okrugli, prva 6 m, druga promjera 15 m, u kojoj su tijela bila uvučena u položaj fetusa, pa se smatra da su vjerojatno Ilirski. Humka Mušina Duža okružena je kamenim vijencem, prvim koji se našao na Hvaru. Cvitna gomila na rubu Banovih Dvora veliki je grobni humak s malom kućom dograđenom u bok humka.

Građevine
Arhitektonski Gdinj vrvi zanimljivim kompleksima kamenih kuća s dvorištima, maslinicima i vinogradima. Postoji nekoliko crkvi i kapelica. Župna crkva sv. Jurja sagrađena je u barokno-renesansnom stilu i datira iz 16. stoljeća, udaljena je 800 metara od središta sela i okružena je impozantnim čempresima. Kad je na Hvaru u 15. i 16. stoljeću zavladao feudalni sustav, zemlju su posjedovale i kontrolirale patricijske obitelji. Jedna od takvih u Gdinju bila je obitelj Kašić (Cassio, kasnije Kačić), koja je posjedovala crkvu svete Lucije iz 15. stoljeća u Vrvolićima, najstariju crkvu u Gdinju.

Smatra se da crkvica sv. Roka na istočnom kraju Dugog Dolca potječe iz 15. stoljeća, iako se prvi put spominje 1627. godine kao seoska kapela koja nije korištena za misna slavlja. Kapelu sv. Roka na zapadnom ulazu u Dugi Dolac izgradili su 1901. godine Mate i Toma Ćurin. Kapela sv. Petra u Visokoj sagrađena je krajem 19. stoljeća. Kapelicu sv. Stjepana Prvomučenika u Banovi Dvorima izgradila su braća Juraj-Zore, Ivan Banović Stipanovi i Antun Jurasović oko 1900. godine. Ivan Bonković sagradio je kapelu sv. Ivana Krstitelja nad ranijom građevinom 1898. godine. Nekoliko crkve su obnovljene kroz lokalne inicijative tijekom godina.

Visoka: Spomen obilježje 2. svjetskog rata
Na putu za Visoku nalazi se veliko spomen obilježje rata s obeliskom posvećenim onima koji su pali tijekom Drugog svjetskog rata. Visoka je zaseok s šarmantnim kamenim kućama, one bogatije pripadale su obitelji Visković, te su imale balkone i dvorišta, a siromašnije su većinom bila pastirska skloništa, jednostavnih građevina, izgrađenih bez žbuke. Tradicionalno su se stare kamene kuće zimi često ‘fugirale’ svinjskom mašću, koja se naravno ljeti topila, da bi se ponovno “mazale” dolaskom hladnijeg vremena.

Stanovništvo
Ljudi koji su se naseljavali u sela istočno od Jelse od 14. stoljeća nadalje, uglavnom su dolazili iz unutrašnjosti hvarskih sela, poput Pitava i Vrbanja, ali i s kopna. Uzgoj stoke i proizvodnja pšenice bili su važni dijelovi poljoprivrede tog područja, naravno uz vinogradarstvo. To je utjecalo i na jezik koji se govori, jer “hvarski” jezik odnosno dijelaket, ima nekoliko različitih regionalnih varijacija: na istočnom kraju Hvara, od Bogomolja do Sućuraja, jezik je bio pretežno ‘štokavski’, zapadno od Gdinja u Zastražišću se govorio ‘čakavski’, dok su se u Gdinj pomiješale te dvije varijante. Stanovništvo Gdinja brojalo je 151 stanovnika, kada je prvi put zabilježeno 1673. godine, dosegnuvši vrhunac (809 osoba) 1910. godine, a zatim se smanjilo na 133 stanovnika na popisu stanovništva iz 2011. godine. Gdinjske obitelji, posebno obitelj Radovanović, imaju ponosnu povijest stvaranja uspješnih povjesničara, umjetnika, pjesnika i pisaca. Obiteljska kuća Radovanović sačuvana je kao mali osobni muzej koji bilježi obiteljsku i lokalnu povijest.

Turizam
U moderno doba Gdinj je prepoznat uglavnom kao turističko odredište. Jednostavnim pristupom s obje strane otoka Hvara nudi širok izbor plaža na sjeveru ili jugu. Ako želite mir i tišinu, lako se može naći osamljena plaža – savršena za istinski opuštajući odmor.

Kako doći do Gdinja
Gdinj se nalazi na glavnoj (116) cesti koja prolazi po sredini otoka od Sućurja na istoku do grada Hvara na zapadu, preko Jelse i Starog Grada.

Što treba vidjeti i posjetiti:

• Povijesne građevine i njihov raspored u raznim dijelovima naselja.
• Možete zaroniti u povijest, uživajući u atmosferi u blizini arheoloških nalazišta.
• Plaže: ovdje na karti pronađite izbor plaža Gdinja; za opis nekih plaža kliknite ovdje.

Gdje možete jesti i piti
Kastel Grill, u Gdinju. Facebook stranica.
Mob. + 385 (0) 99 326 9677.
e-adresa: kastelgrill@yahoo.com
Food Bar Marina, Gdinj. Mob. +385 (0) 91 111 1822
Riblji restoran Veprinova, Gdinj.
Facebook stranica. Mob. +385 (0) 91 971 6861
Restoran Pakomina, Gdinj. Mob. +385 (0) 91 524 7495
Timun, u uvali Pokrivenik.
Mob: +385 (0) 91 400 4970;
e-mail: info@hotel-timun.hr.

Gdje možeš odsjesti
U Gdinju i okolici postoji obilje izbora smještaja, posebno u prekrasnim osamljenim uvalama na sjeveru ili jugu. Ovo je odabir, ali pretraga na internetu otkrit će još mnogo toga!
Hostel Phara, Gdinj. Mob. +385 (0) 91 730 1329
Timun, obiteljski hotel i noćenje s doručkom, u uvali Pokrivenik. Facebook stranica. Mob: +385 (0) 91 400 4970;
e-mail: info@hotel-timun.hr.
Obitelj također nudi smještaj u apartmanima i kućama za odmor. Više detalja potražite na njihovoj web stranici
Apartmani Nikša Visković, uvala Pokrivenik
Apartmani Paradise, uvala Torac
Apartmani Piero, u uvali Skozanje.
Facebook stranica; Mob. +385 (0) 91 533 1192;
e-mail: apartmanypiero@gmail.com
Apartmani Maligec, u uvali Skozanje.
Mob. +385 (0) 99 797 5014; e-mail: apartmentsmaligec@gmail.com
Apartmani Pakomina, uvala Pakomina
Kuća za odmor Pakomina, uvala Pakomina
Kuća za odmor Jurasović, uvala Pakomina
Ribarska vikendica, zaljev Pakomina
Kuća Curin, uvala Pakomina

Posebni događaji

• Procesija “Za križen”: ujutro na Veliki petak procesija je od gdinjske crkve sv. Jurja do Bogomolja i natrag. U isto vrijeme kreće procesija iz Bogomolja prema Gdinju. Kao i poznatija cjelonoćna tradicija ‘Za Križen’ u središnjem Hvaru, ključne osobe su križonoše. U crkvama se čitaju molitve, a tijekom procesija pjaevaju se stare tradicijske pjesme.
• Blagdan svete Lucije slavi se u crkvi koja joj je i posvećena, a to je 13. prosinca.