Otok Šćedro – „Milostiv” prema mornarima i nautičarima
Otok Šćedro osobito vole nautičari. Tako ljeti u njegovim sigurnim sjevernim uvalama zastanu brojne jahte, a vlasnici uživaju u miru, tišini i čistom moru te ponudi friške ribe u restoranima.
Ljepota Šćedra je u razvedenosti njegove obale i biljnom pokrovu mediteranske šume i makije. Nekoć su na njemu bila dva naselja, Mostir i Nastane. U uvali Mostir nalazi se izvor vode Studenac. Na samom Šćedru i u obližnjem podmorju postoji nekoliko arheoloških lokaliteta.
Šćedro je otočić nedaleko od južne obale Hvara u Korčulanskom kanalu, udaljen 2,7 km od naselja Zavala. Dug je 6,5 km i širok 1,5 km, površina mu iznosi 8,36 km, a najviši vrh 113 m. Oko 3 km zapadno od Šćedra nalaze se Lukavci – tri otočića koja su nekad iznad površine, a ponekad ih preplavi more.
Šćedro u sjevernoslavenskim jezicima znači milostiv, milosrdan, kako su nekad moreplovci u njegovim lukama, Veli porat (Lovišće) i Mostir na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja, a mnogi nautičari tu će se skloniti i danas.
Latinski naziv za Šćedro je Tauris iz čega proizlaze talijanski nazivi Tauricola ili Torcola pa se u povijesnim zapisima otok zvao Torkola. Između otoka Šćedra i Hvara odigrala se 47. g. pr. n. e. odlučujuća pomorska bitka za budućnost Rimskog Carstva. Naime, Cezaru odan vojskovođa Vatinije porazio je Pompejevu flotu pod Oktavijevim zapovjedništvom. U uvali Mrtinovik, 4 km zapadno od Sućurja s južne strane Hvara, u moru se mogu vidjeti ostaci Pompejevih ratnih brodova. Tom je bitkom Cezar učvrstio provinciju Ilirik, a na Jadranu se nakon bitke nekoliko stoljeća nije ratovalo.
Šćedro je tijekom cijelog srednjeg vijeka, sve do prevlasti parobroda, imalo veliku pomorsku važnost za mletačke, dubrovačke i druge brodove.
Prema Hvarskom statutu iz 1331. godine Šćedro je bilo opće dobro i pašnjak Hvara. Zbog noćnih rosa na njemu su se uzgajale žitarice, a proizvodilo se do šest vagona žita, rasla je loza i maslina. Da su na Šćedru nekada bila polja vidi se po makijom zaraslim gomilama.
Video: Dominikanski samostan : https://youtu.be/6Tm9G-i2WRo
3d model Dominikanskog samostana: https://skfb.ly/6YL9G
Video: Ostaci antičkog brodoloma: https://youtu.be/j_Bv2bkfB-Q
3d model Ostaci antičkog brodoloma https://skfb.ly/o8VDM
Modele i video zapise izradila je Mariusz Milka , https://seamagination.com
Osim ostataka rimske vile i opljačkanih brodova u podmorju, u uvali Mostir nalaze se ruševine dominikanskog samostana, podignutog potkraj 15. i napuštenog u 18. stoljeću, te crkva Gospe od Milosrđa. Na Šćedru je bio i kamenolom Stare stine, a od tog kamena izrađene su barokne kapelice katedrale u Hvaru.
Brošura za preuzimanje: OTOKŠĆEDRO-VODIČ