Iz nonine traverse

Jeste li ikada poželjeli zaviriti u neku pohabanu, rukom ispisanu, bilježnicu jedne hvarske none; sa receptima punim svježih, šarenih, mirisnih mediteranskih sastojaka? Sastojaka koji se kuhaju polako, polako da bi se temeljito proželi te vas doveli do nevjerojatno slasnog gastronomskog vrhunca. Mediteranska kuhinja je istovremeno kreativna i jednostavna, ukusna i zdrava; dokazano čuva našu vitalnost, produžuje nam život i ništa manje važno, čini nas vrlo „good looking“ ljudima. U našoj maloj školi tradicionalnog kuhanja s vrhunskim kuharima naučite kakvu je to hranu UNESCO uvrstio na listu nematerijalne svjetske baštine i što to uzavreli i strasni temperament Hvarana održava uvijek na zavidnoj razini.

IZ NONINE TRAVERSE

Naše su none nosile pregače iz kojih su nam često davali slatke zalogaje – otkrijte njihove male tajne. Hedonizam kakav danas znamo niknuo je upravo na Mediteranu, u njegovoj dugoj i burnoj povijesti. U finom tkanju mediteranskih kuhinja, tako sličnih i tako različitih, isprepliću se drevne kulinarske tehnike i vječna potreba za inovacijama.

Mediteranski se krajolik odavno zaogrnuo zamamnom maštarijom vječnog ljeta. U tome kraju gdje zriju limuni i naranče, povijest se i dalje iznova proživljava u konvivijalnim i gostoljubivim ritualima stola. Taj zapravo škrti krajolik oblikovala je ideja sklada između čovjeka i okoliša, ideja kultiviranja prije nego pokoravanja. Upravo je ta ideja mediteranske prehrane upisana na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Mediteranska je prehrana veselo društvo za stolom prostrtim pod nekom krošnjom. Njezini su obroci lokalni i prate ritam prirode, poput mirisne šalše ljeti i samoniklog jestivog bilja sa sokom divlje naranče zimi. Dalmatinska je kuhinja prepoznatljivo mediteranska, ali kao tipična kuhinja granice isprepliće antičke, osmanske, venecijanske i sve druge utjecaje što se krčkaju u mediteranskim loncima.

Hvarska je kuhinja zadržala drevne kulinarske tehnike poput peka i gradela, jednostavnost receptura poput onog za pećicu na tećici – slasnog toplog deserta od mladog kozjeg sira i meda, ali i rafiniranu renesansnu sklonost začinjenim kolačima čiji se sastojci još uvijek dobavljaju u apotekama. Tradicijska jela poput panade (od starog kruha) ili pašticade podsjećaju nas na nekadašnju skromnost i poštivanje hrane, ali i bogatstvo svečanih jelovnika.

Receptura koja možda najbolje sažima sve okuse otoka, svu povijest i kulturu ovog iznimnog prostora je nesumnjivo starograjski paprenjok. Slavni je paprenjak vjeran pratitelj putnika još od renesanse, a ujedno je i mala meteorološka spravica. Osim meda, maslinovog ulja i prošeka s otoka Hvara, sadrži mješavinu nekoć dragocjenih začina – cimeta, klinčića i šafrana, koji je zlatom punio blagajne renesansnih hvarskih komuna (može i gradova). Nemojte propustiti kupiti malo hvarskog šafrana, njegova boja i miris vratit će vas otoku ma gdje bili.

Upoznajte bogatstvo lokalnih namirnica, poput divljih šparoga ili hvarskih artičoka, saznajte koji se cvjetni pupoljci jedu, probajte neobične „cvite“ zbog kojih moraš do apoteke, likere od ruža, divni prošek… Ima li uopće boljeg načina da ponesete dio bogate kulturne povijesti ovoga izuzetnog otoka nego da naučite pripremati neko od hvarskih jela?

Detaljnije o ponudi, rasporedu programa i rezervaciji možete pročitati na web stranicama www.villashvar.com.

Autor teksta: Jelena Ivanišević

Autor teasera: Majda Moskatelo

Autori fotografija: Nikola Radovani & Vedran Rafael Janić